When arts break borders! – Kada umjetnost probija granice!
9. studenoga 2018.
Pohvala ruci – Slikarske simulacije digitalnom simulakruma
1. veljače 2019.
16.12.2018. – 12.01.2019.

U Zavičajnom muzeju Slatina otvorena je 16. prosinca 2018.prigodna  izložba pod naslovom „Spavaj mali Božiću“. Izložba ima tri cjeline – prva je cjelina „Svjetiljka koja gori i svijetli“ posvećena  sluzi Božjem vrhbosanskom nadbiskupu Josipu Stadleru (1918.- 2018.) čije su se obljetnice 2018. godine obilježile: 175. obljetnica rođenja i krštenja, 150. obljetnica svećeništva i 100. obljetnica smrti. Upravo o slavlju triju velikih Stadlerovih obljetnica putujuća izložba fotografijama i tekstovima govori o životu i djelu te duhovnoj ostavštini nadbiskupa Stadlera: o Stadlerovom rodnom gradu Brodu na Savi – Slavonskom Brodu, djetinjstvu, školovanju, svećeništvu, pastirskoj službi, bogatoj pisanoj ostavštini i duhovnoj baštini koja živi u Družbi i Društvu prijatelja Maloga Isusa do danas. Putujuću izložbu o vrhbosanskon nadbiskupu Josipu Stadleru pripremila je uprava Društva Prijatelja Maloga Isusa pod pokroviteljstvom Družbe sestara Služavki Maloga isusa.

Kako su sestre Služavke Maloga Isusa prisutne u Voćinu, na području djelovanja slatinskog muzeja, ova je izložba ujedno zahvala sestrama na svemu što čine na dobrobit vjernika voćinskog, a time i slatinskog kraja. Uz te su fotografije izložene i figure Maloga Isusa vlasništvo samostana Egipat iz Sarajeva, samostana sestara iz Slavonskog Broda  i Voćina te Župe svetog Josipa iz Slatine i Župe Pohoda Blažene Djevice Marije iz Voćina. Figure Maloga Isusa su u  raznolike jaslice postavile Industrijsko obrtnička škola, Osnovna škola Eugena Kumičića, Glazbena škola Milka Kelemena, Dječji vrtić Suncokret i Dječji vrtić Zeko, te Zavičajni muzej Slatina – izradio ih je Fabijan Nikić.

Osnovna škola Josipa Kozarca dovela je na otvorenje grupu djece iz Sladojevaca koji su prikazali tradicijski ophod djece „kriskindle“ koji  obilaze domove u mnogim selima slatinske okolice na Badnjak i u najnovije vrijeme. U trećem dijelu prikazano  je tradicijsko slavljenje Božića u slatinskom kraju, prostrt stol i na njemu ozelenjeno žito, pogača letnica, slama pod stolom i sl. Po tome se vidi preplitanje narodnih običaja s uvezenim božićnim obilježjima iz zapadnih zemalja u novije vrijeme brže nego ikad. Sve je to bio poticaj da se slikom i riječju podsjeti na hrvatsku tradiciju i folklornu simboliku slavljenja Božića i da joj se time barem malo odgodi tihi odlazak.

 

Skip to content