Postavi kroz povijest muzeja

Stalni postav – Radnički pokret

Radnički pokret i NOB na području Podravske Slatine


Prvi stalni postav Zavičajnog muzeja Slatina svečano je otvoren 27. rujna 1986. pod nazivom Radnički pokret i Narodno oslobodilačka borba na području Podravske Slatine. Povijesna građa prikazivala je razvoj Slatine i okolice od 19. stoljeća, dok je veći dio postava bio posvećen vremenu Drugog svjetskog rata. Za potrebe postava uređene su u dvije prostorije dvorca, te je nabavljena muzeološka oprema za izlaganja.
Spomen kuća

Spomen kuća Nikole Miljanović Karaule u Lisičinama


Drugi stalni postav Zavičajnog muzeja Slatina otvoren je 4. listopada 1986. godine u rodnoj kući Nikole Miljanovića Karaule u Lisičinama. Postav se sastojao od četiri dijela. Prvi dio postava je prikazivao predratno stanje u Lisičinama, i zbivanja za vrijeme Drugog svjetskog rata. Drugi i treći dio je pratio život braće Miljanović , dok je četvrti prikazivao rekonstrukciju kuhinje s izloženim etnografskim materijalom iz Lisičina.
Etnografski postav

Etnografski postav Zavičajnog muzeja Slatina


Prikupljanjem etnografske građe poklonima i otkupima u prvim godinama nakon osnivanja muzeja pokazala se mogućnost i potreba otvaranja posebnog djela u kojem bi bilo izložena navedena građa. Trudom i naporima kustosice Dragice Šuvak 28. rujna 1989. godine otvoren je stalni etnografski postav. Izložbeni prostor sastojao se je od dvije prostorije u kojima je bilo izloženo 173 predmeta iz 30 sela slatinske okolice. Koncept postava činile su teme: vanjski izgled kuće i okućnica, prehrana i priprema hrane, transport i tekstil.