Čuvajmo tradicijsku baštinu – krznarski obrt

Na razvoj i kulturološki izgled Slatine utjecalo je više faktora; geografski položaj, povijesne okolnosti, tradicija… Jedan od faktora bio je pojava i razvoj obrtništva u gradu. Sa svojim skromnim početcima započeli su gospodarski razvoj ne samo Slatine nego i njezine okolice. Na razglednicama središta Slatine iz prvih desetljeća 20. stoljeća dominiraju niske prizemnice s brojnim trgovačkim i obrtničkim radnjama. U registru obrtnika iz početka 20. stoljeća spominju se: krznar, užar, licitar, kotlar, klompar, šuster, stolar, krojač, kovač, češljar, četkar, opančar, lončar, brijač… ukupno 387 obrtnika na širem slatinskom području. Svi oni su svojim radom pridonijeli formiranju kulturne, povijesne, etničke i etnografske slike ovog prostora. Većina obrta je egzistirala do sredine ili kraja 20. stoljeća. Jedan od rijetkih obrtnika koji je i dalje aktivan je krznarski obrt obitelji Gribl u Slatini. Zbog svog značaja obrt je upisan u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske pod brojem: Z- 3611.

Obitelj Gribl pokrenula je krznarski obrt dvadesetih godina prošlog stoljeća. Začetnik obrta bio je Dragutin Gribl rođen 1893. godine u Mikleušu, koji je po doseljenju u Slatinu otvorio krznarski obrt. Od 1952. godine, u radionici radi i Dragutinov sin Slavko, koji nakon smrti oca nastavlja obrt. Treća generacija krznara u obitelji Gribl je današnji krznar Vlatko Gribl.

Tijekom 2019. godine Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Grad Slatina financirali su program „Čuvajmo tradicijsku baštinu – krznarski obrt“ kroz koji je dokumentirana obrada janjećeg krzna, te izrada tradicijskog odjevnog predmeta kožuha. Kroz videozapis i fotografije cilj je informirati lokalnu zajednicu o krznarskom obrtu,  radu i njegovom značaju za širu društvenu zajednicu.