Povodom obilježavanja 25 godina djelovanja Kulturno-umjetničke udruge Voćin, 24. travnja 2025. godine u Zavičajnom muzeju Slatina otvorena je izložba Tkanje nasljeđa autora Miroslava Šarića, voditelj udruge od 2015. godine. Autor je slatinskog javnosti poznat od ranije kroz njegov angažman u ostalim kulturno umjetničkim društvima sa šireg slatinskog i našičkog prostora te autorskim izložbama kojima je bio cilj pokazati bogato etnografsko nasljeđe. Izložbom Tkanje nasljeđa prikazan je razvoj Kulturno-umjetničke udruge Voćin i predam rad članova na očuvanju materijalne i nematerijalne baštine.

Po svom sadržaju izložba je etnografskog i dokumentarnog karaktera u kojoj autor kombinira originalne dokumente Udruge s dijelovima originalne narodne nošnje iz fundusa Zavičajnog muzeja Slatina i rekonstruiranim dijelovima nošnje i instrumenata u vlasništvu Udruge. Prvi dio izložbe upoznaje posjetitelje s brojnim aktivnostima i nastupima Udruge putem vremenske trake na kojoj su označeni značajni datumi popraćeni fotografijama, dokumentima i priznanjima. Posebnu cjelinu ovog prvog dijela čine promidžbeni materijali (plakati i pozivnice) vezani uz smotru folklora „Voćinska kestenijada“ koju od 2009. godine organizira Udruga. Drugi dio izložbe fokusiran je na obnovu narodnog ruha i glazbala koja je uništena tijekom Domovinskog rata. Postavivši originalni muzejski predmet i uz njega rekonstrukciju autor je istakao činjenicu da su članovi udruge od osnutka istraživali, surađivali s etnolozima, prikupljali fotografija i razgovarali s najstarijim članovima zajednice a sve s ciljem stvaranja što vjernije i točnije rekonstrukcije narodnog ruha voćinskog kraja.

Kroz rekonstruirane kožne opanke i čarape, bluze i marame, suknje i pregače autor prikazuje osnovne etnografske karakteristike. Poseban dio posvećen je glazbalima koji na indirektni način progovara o plesovima i pjesmama koje njeguju i čuvaju članovi Udruge.

Iako izložba prikazuje rad Udruge tijekom 25 godina postojanja ona ujedno progovara o opasnostima koje prijete materijalnoj i nematerijalnom kulturnoj baštini. Prirodne nepogode, ratna razaranja ili društveno-ekonomskim promjenama samo su neki od čimbenika koji utječu na njezin kontinuirani nestanaka. Ujedno, na indirektni način izložba naglašava važnost muzeja kao baštinskih ustanova kojima je svrhe istraživanje, prikupljanje i očuvanje svekolike baštine te njezine znanstvene obrade i valorizacije. Kroz suradnju Zavičajnog muzeja Slatina i Kulturno-umjetničke udruge Voćin muzejska djelatnost je potvrdila važnost svog poslanja. Pružanjem na uvid i posudbama originalnih muzejskih predmeta stvorene su rekonstrukcije za potrebe Udrugu, no kako to i autor naglašava, nisu stvoreni novi predmeti nego je stvoren novi osjećaj zajedništva i obnovljen identitet zajednice koja je tijekom Domovinskog rata izgubila gotovo pa sve. Gotovo metaforički muzejski predmeti koje su muzejski djelatnici prikupili neposredno prije Domovinskog rata postali su tkanje novog nasljeđa koje čuvaju i pronose članovi Kulturno-umjetničke udruge Voćin.

Srđan Đuričić