Terenski pregled – lokaliteta Gradina kod Huma
17. srpnja 2025.
Na širem slatinskom prostoru do sada je evidentirano 11 lokaliteta s fortifikacijskim elementima iz različitih vremenskih epoha, koje do sada nisu nikada bile predmet arheoloških istraživanja. Najveći dio pripada vremenu srednjeg i novog vijeka, a vidljivi su samo u arheološkim tragovima i elementima opkopa. Ponajbolje sačuvana utvrda na ovom prostoru svakako je Stari grad u središtu Voćina i ujedno predstavlja prepoznatljiv element u panorami naselja. Sa svoja tri sačuvana masivna kontrafora koja stoje na vulkanskoj stijeni trajni je svjedok povijesnih i kulturnih promjena kroz koje je prošao voćinski kraj.
Naselje Voćin spominje se u 13. stoljeću pod imenom Athyna kao posjed roda Mojslava ili Moslavinskih. Posjed Voćin 1317. godine prelazi u ruke rodu Aba a u drugoj polovici 15. stoljeća kao vlasnice voćinskog posjeda navode se Katarina i Eufrozina Iločke, kćerke Nikole Iločkog. Godine 1490. spominje se utvrda u Voćinu u ugovoru između Vladislava II. Jagelovića i Ivaniše Korvina. Početkom 16. stoljeća Voćin je u pojedu obitelji Batthayny sve do 1538. godine kada ga osvajaju Turci i postaje dio Požeškog sandžaka. Nakon Velikog turskog rata, Voćin ulaskom u sastav Habsburške monarhije, a voćinsko vlastelinstvo postaje vlasništvo obitelji Caraffa. Nakon obitelji Caraffa, vlastelinstvom upravlja Dvorska komora sve do 1777. godine kada ono postaje vlasništvo obitelji Janković. Godine 1896. godine voćinsko vlastelinstvo preuzimaju baruni Guttman. Naselje je tijekom 19. stoljeća doživjelo razvoj posebice intervencijama baruna Guttmana i otvaranjem pruge. Povijesne promjene u 20. stoljeću ostavile su duboki trag na naselju, parcijalnim paljenjima tijekom I. svjetskog rata, rušenjem i borbama s civilnim žrtvama tijekom II. svjetskog rata i uništenjem i masakrima tijekom Domovinskog rata.
Krajem listopada i početkom studenoga ove godine, djelatnici Zavičajnog muzeja Slatina i JU Park prirode Papuk proveli su probna arheološka istraživanja na lokalitetu Stari grad u Voćinu. Istraživanja su provedena u sklopu programa Probna istraživanja, terenski pregled i snimanje utvrde Stari grad Voćin a koji su financirali Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske i Općina Voćin. Cilj arheoloških istraživanja bio je prikupiti pokretni arheološki materijal, utvrditi postojanje struktura izvan vidljivih gabarita utvrde te utvrditi vremenske okvire funkcioniranja utvrde. Vidljivi ostatci, od kojih je sačuvana samo četverokutna kula ojačana s kontraforima, svjedoče o veličini ove utvrde, a njezino pozicioniranje na uzvisini s koje se kontroliraju prometni pravci prema Požegi i Daruvara govori o važnosti njenog strateškog položaja. Arheološkim istraživanjima otvorene su dvije sonde u kojima su pronađeni brojni pokretni arheološki nalazi iz Osmanskog i srednjovjekovnog horizonta, a posebice zanimljiv je ostatak masivnog obrambenog bedema na sjevernom dijelu lokaliteta iz Osmanskog perioda.
Probnim arheološkim istraživanjima utvrđen je veliki potencijal koji pruža ovaj lokalitet kako s arheološkog tako i turističkog aspekta. Planirana su i daljnja istraživanja i nužni konzervatorsko-restauratorski zahvati s ciljem sprječavanja daljnjeg propadanja ovog važnog lokaliteta.
